Ovo je doba velikih promena, a mi se nalazimo na početku velike avanture zvane Mikrobiom. Mikrobiom, iako predstavlja još uvek u velikoj meri neistraženo polje, veoma se brzo razvija. Postao je fokus na dermatološkom i kozmetološkom polju, a obrojna istraživanja upućuju na to da je održavanje njegovog balansa od suštinskog značaja za zdravu kožu i njen lep izgled Njegovo najznačajnije istraživanje počelo je 2009.godine pokretanjem projekta humani mikrobiom (engl. Human microbiom Project – HMP) koji čini produžetak međunarodnog istraživačkog projekta humani genom (engl. Human Genom Project – HGP) koji je pokrenut 1990, a cilj istraživanja je bio da opiše ljudski mikrobiom i analizira njegovu ulogu u zdravlju i bolesti čoveka.
Mikrobiom je termin koji se odnosi na genetski material svih mikroorganizama koji žive na i unutar ljudskog tela. Mikroorganizmi imaju značajnu ulogu u životu i opstanku humane vrste. Populacija mikroorganizama koja kolonizuje organizam čoveka učestvuje u metaboličkim procesima, sintetiše vitamine, štiti organizam od infekcija virulentnim patogenim i konstatno stimuliše imunski sistem organizma. Ljudski mikrobiom čine bakterije, gljivice, kvasci i virusi čiji se broj procenjuje na 10.000 različitih vrsta. Ta obilna mikroflora izvor je još jednog izdašnijeg metagenoma, koji brojem gena nadmašuje ljudski genom i do 100 puta Zajednice ovih različitih mikroorganizama su izuzetno složene, one naseljavaju sve naše organe uključujući creva, usta, nos, vaginu, kožu, pa čak i krv. Koliko je kompleksno naše telo u celini toliko su kompleksne mikrobiološke zajednice koje zajedno sa nama koevoluiraju milionima godina i prilagođavaju se raznolikosti naših organa.
Biološka asocijacija čoveka i mikroorganizama započinje prolaskom bebe kroz porođajni kanal kada biva kolonizovana mikroorganizmima iz organizma majke, a kasnije i iz spoljnjeg okruženja i to traje celog života. Rana kolonizacija dojenčeta takođe je modulisana prirodnim antibakterijskim svojstvima Vernix caseosa – zaštitinim biofilmom koji prekriva kožu ploda tokom poslednjeg tromesečja trudnoće. Stoga će “rutinsko” pranje novorođenčadi nakon porođaja sapunima i/ili detergentima verovatno uticati i na obrasce kolonizacije i na funkciju barijere na koži. U suštini, sve što ljudi dodiruju, jedu i piju, udišu, higijenske navike, ogleda se u njihovim mikrobnim ekosistemima, uključujući i kožu. Fiziološka mikroflora pojedinca se intezivno formira tokom prvih meseci života i do kraja druge godine postiže svoj sastav koji ostaje stabilan tokom celog života, ako ne dođe do većih poremećaja u ishrani ili se poremećaj ne izazove unosom antibiotika. Porodica i porodični kontakti, kućni ljubimci, temperature okoline, vlažnost, ventilacija, mesto stanovanja, kontakt sa okolinom, kvalitet vazduha i vode, sunčeva svetlost takođe mogu da doprinesu individualnoj i geografskoj varijaciji kolonizaciji kože. Nova istraživanja pokazuju da pojedinci imaju jedinstveni lični mikrobni “oblak” koji emituje vise od 10 bioloških čestica na sat i utiče na okolno okruženje. Biološka raznolikost ljudskog mikrobioma je u značajnoj meri funkcija makrobioma – ekološkog zdravlja i biološke raznolikosti okolnog okruženja – i naše interakcije sa njim.
Ljudska koža je najveća epitelna površina za interakciju sa mikrobima. Mikrorganizmi koji se nalaze između ćelija epidermis, u folikulima dlake i kanalima sebacealnih žlezda u zdravoj koži čine humanu mikrofloru kože, mikrobiom kože ili mikrobiotu kože. Mikrofloru kože najvećim delom čine bakterije. Smatra se se da je broj bakterija na koži odraslog čoveka srednjih godina oko 10¹² i da se one mogu svrstati u oko 1.000 vrsta (specijesa) i 19 rodova Široko prihvaćena vrednost površine kože je oko 2 m², međutim pažljivim proučavanjem kože (metodom laserske mikrodisekcije) otkriveno je da mikrobi ne nastanjuju samo spoljašnju površinu epitela kože, već naseljavaju interfolikularni epitel kao i unutrašnjost epitela apendiksa kože. Shodno broju, dubini i prečniku folikula dlaka, znojnih i lojnih žlezda, koje pružaju mesto za život mikroba, ukupna površina kože procenjena je na oko 30 m², što predstavlja 10 puta veću površinu od one koja se obično predstavlja. Ova procena površine kože pokazuje kako koža ima veliko potencijalno sučeljavanje sa mikrobiomom, a samim tim mikrobna zajednica koja postoji na koži ima veliki potencijal da utiče na zdravlje ljudi.
Nije prošlo dugo, i shvatilo se da uticaj bakterija igra veliku ulogu i u zdravlje kože. Iako je osnovna uloga kožnog mikrobioma zaštita od patogenih mikroorganizama sve veći broj podataka pokazuje da je odnos između komensalnih mikroba i domaćina mnogo složeniji i da mikrobiom ima značaja u održavanju celokupne homeostaze kožne barijere. Savremena istraživanja kožnog mikrobioma objašnjavaju doprinos pojedinih mikroorganizama različitim fiziološkim funkcijama i stanjima kože, kao i njenim oboljenjima. Naša koža pruža mnogo niša (anatomskih regija) sa različitim ekološkim uslovima (vlaga, pH, dostupnost hranjivim materijama), a takođe je izložena velikom broju spoljašnjih faktora (temperature, UV zračenje, zagađenje, pa čak i kontakti sa drugim organizmima). Mikrobi na našoj koži takođe komuniciraju sa našim telom, a posebno važnu ulogu igraju u našem imunološkom sistemu.
Možda je istina da lepota dolazi iznutra, međutim sada znamo da i površina kože igra veoma važnu ulogu. Sa naučnim razumevanjem kožnog mikrobioma koji ima potencijal za modulaciju, sada je vreme za razvoj kozmetičkih proizvoda koji utiču na zdravlje kože putem mikrobioma.
0 %s Comments